AgroKlub

Dobrodošli na moj blog

25.09.2019.

Od povrća, jaja, brašna, pa do zimnice: Svega ima na štandu porodice Popović-Kukrić

Tržnice su oduvijek bile epicentar društvenog života – mjesto na kojem se kupci mogu sresti sa proizvođačima hrane te se uvjeriti u porijeklo namirnica koje kupuju. One su oduvijek bile i sastavni dio svakog grada, njegovog identiteta, oblikovane svojom istorijom, iskustvom i "urbanim pričama". Na njima se može naći sve, od cvijeća, hrane, pa do antikviteta. Iako je dolaskom tržnih centara život na tržnicama polako počeo zamirati, farmeri vjeruju da će se taj trend promijeniti jer sve više počinje oživljavati svijest kod ljudi da su domaći proizvodi kvalitetniji i uvijek svježi, za razliku od onih koje kupuju u xafsima, a koji ponekad od farmera do vašeg stola putuju i po dva mjeseca. Jedan od onih koji godinama čuva duh tržnice vjerujući da se na taj način njeguje vrijednost plodova zemlje, jeste i Dragan Popović iz sela Romanovci u opštini Gradiška.

30.07.2019.

Banjalučani na nekada zapuštenom gradskom zemljištu danas uzgajaju bio povrće

"Banjalučka gradska bašta" je mjesto gdje se baštovani prvi put susreću i gaje biljke neuobičajne za naše podneblje. Većina baštovana te neobične sorte gaje iz sjemena i sadnica, a da ih nikad uživo nisu ni vidjeli, priča Milka Tamamović. Dodaje da u baštama raste na desetine različitih sorti patlidžana, tikvi, pasulja, mahuna, paprika, čilija, ali i tomatilo, batat, fizalis, kivano, amarant, čičoka, legenarie, lufa tikva.

26.06.2019.

Uspješna farma porodice Brkić iz Blatne: Krenuli s 10, sada imaju 25 muznih krava

U mjestu Blatna, kod Novog Grada, nalazi se uspješna farma porodice Milana i Milene Brkić. Ova farma je pravi primjer kako jedna složna porodica može da razvije vlastiti posao i živi od svoga rada. Brkići su uspjeli da stvore posao za sebe na porodičnom imanju, da razviju farmu na koju mogu biti ponosni. Porodično imanje i farma se nalaze u dolini gdje nema zagađivača. Okruženi su prelijepom prirodom, livadama i oranicama. Brkići su u tome vidjeli veliki potencijal, osnovali farmu muznih krava i uspjeli proširiti proizvodnju i povećati broj grla.

10.06.2019.

Ninići povadili 2.500 sadnica voća kako bi ih spasili od poplava i ponovo posadili

Petar Ninić i njegova supruga Nina pokrenuli su rasadničarsku proizvodnju starih i otpornih sorti u kojima su vidjeli svoju budućnost. Upravo su ove sorte sve više u fokusu javnosti i zainimanja voćara. No, vremenske neprilike ne idu na ruku poljoprivrednim proizvođačima, a ova je godina iznimno teška. Poplave su prijetile i rasadniku koji se nalazi u Vitasovcima kod Novog Grada pa su se odlučili za nesvakidašnju prasku - počupali su sadnice iz rasadnika te ih privremeno sklonili "na suvo". Odluka o spašavanju rasadnika starih sorti voća donešena je lako. Međutim, odluci je prethodila višednevna analiza svih mogućih načina spašavanja sadnica, kao i analiza vremenskih uslova i mogućnosti za izlijevanje rijeke Sane na površinu rasadnika. Kada je prognoza ušla u 72 sata do poplava, bilo je već gotovo izvjesno da će do poplava i doći. Već tada je donešena odluka o premještanju sadnica iz rasadnika na lokaciju koja ne plavi, priča Petar Ninić.

28.05.2019.

Omer Begović: Manimo se egzotike, uzgajajmo voće našeg podneblja

Omer Begović ima 72 godine i živi u gornjevakufskom naselju Vrse. U svom vrtu na pola dunuma ima rasadnik šipurka ili šipe, a godišnje proizvede oko 20 hiljada mladih sadnica. Sadnice proizvodi iz grančica, posadi ih u rasadnik, a godinu kasnije ih prodaje ili presađuje. Šipa rađa već prvu godinu, samo što je prinos oskudan, a već nakon pet godina se može ubrati oko 10 kilograma na jednoj sadnici šipe. Begović savjetuje da se klonimo egzotike, nego da uzgajamo sorte koje su pogodne za naše podneblje, da uzgojimo voće bez pesticida. Najbolje sam naučio kad sam promašio, kaže Omer Begović "Sve što donesemo iz stranih zemalja, pa da posadimo i tretiramo raznim sredstvima da bi opstalo tu gdje ga Bog nije dao, nije ni zdravo. Danas ko god ima više novca, traži organske proizvode, jer je svjestan šta je zdravije. Ovim voćkama treba 8-10 godina da počnu rađati, ali zato kada krene, rađa 100 godina", kaže Begović.

18.12.2018.

U devetoj deceniji Bogoljub Savić izrađuje i popravlja konjska kola

Drikovi, ruda, strelovi, potega, vagir, šarage, lijevče, samo su neki od sastavnih dijelova konjskih kola, a te komponente izrađivali su zanatlije - kolari. Danas malo ko zna za ove nazive i šta uopšte znače, pogotovo mlađe generacije. U zaborav su ih bacili neki novi dijelovi - lafeti, spojleri, feluge, diferencijali... Kako su konja potisnuli automobili i traktori, tako je i kolara u našem dobu zamijenio automehaničar. Nekad je, uz dobru zapregu, bilo poželjno imati i dobrog zanatliju za servisiranje tradicionalnog prevoznog sredstva na konjski pogon. Dobra kola, kao i danas, bila su i odraz društvenog statusa. Iako je zanat skoro isčeznuo, Agroklub je ipak pronašao "tradicionalnog mehaničara" bez kojeg je zaprežni saobraćaj, život i rad na selu bio nezamisliv. Kolarskim, gotovo izumrlim zanimanjem i dandanas se bavi osamdesetogodišnji Bogoljub Savić iz Korova, sela u opštini Srbac. Ovim skoro zaboravljenim zanatom, Bogoljub se počeo baviti sasvim slučajno.

13.03.2018.

Jakub Salkić: Ako ću se već boriti, radije biram da se borim u svojoj zemlji, na svojoj očevini, sa svojim narodom, za svoju zemlju

Kuhanje domaćih džemova i marmelada još uvijek nije nestalo iz tradicije naših krajeva. Ljeto i rana jesen vrijeme je kada se zreli mirisni plodovi pretvaraju u slasne voćne namaze po starim, ali i osuvremenjenim metodama. Tamno bobičasto voće, višnje, maline, marelice, šljive, šipak, neke su od vrsta voća koje se najčešće ukuhavaju u našim kuhinjama. Jakub Salkić je diplomirani novinar, ima 33 godine a uz podršku i pomoć svoje porodice nastavio je dugi porodični posao i posvetio se proizvodnji džemova, marmelada, sokova te dodataka jelima. Prije deset mjesec osnovao je novi brend na tržištu Zlatna kap.

11.12.2017.

Rade Vujić od ambrozije pravi pelet za grijanje

Rade Vujić, poljoprivrednik iz srbačkog sela Sitneši, konstruisao je i stavio u upotrebu mašinu za spravljanje peleta od ambrozije. Već nekoliko godina Rade ima gotovo besplatno grijanje i izobilje sirovine za energent. 

 

Iznimno zanimljiva priča o tome kako se može spojiti ekologija i izrada peleta.
30.11.2017.

Samir Grgić napunio štalu teladima, ne vraća se u Minhen

Kada se prije pola godine Samir Grgić vratio iz Minhena u rodne Rovine, selo u srcu Lijevče polja, mnogi su mu govorili da se prevario. Samir je ostao, zasnovao proizvodnju za narednu godinu i postao atraktivan za medije. 

 

Pročitajte motivirajuću i ohrabrujuću priču koju nam je ispričao Samir Grgić
24.11.2017.

Sok i slatko od đulšećerke po receptu rahmetli nene

Stolačke đakonije su naziv brenda iza kojeg stoji vrijedna žena Fatima Kohnić iz Stoca i čuva tradiciju hercegovačkog kraja. 'Naglasak stavljamo na tipične proizvode kao što su sirup i pekmez od nara-šipka, pekmez i džem od smokava, suhe smokve. Također u ponudi imamo i sirup od cvijeta kadulje'', rekla je Fatima naglasivši kako je sve veća potražnja za domaćim proizvodima.  

 

Provjerite što su sve Stolačke đakonije.

Stariji postovi

<< 09/2019 >>
nedponutosricetpetsub
01020304050607
08091011121314
15161718192021
22232425262728
2930

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

BROJAČ POSJETA
1794

Powered by Blogger.ba